
4. WEBINAR PROJEKTA ISKRA – 24.11.
Autentična briga o sebi: između prave potrebe i iluzije luksuza
U svijetu u kojem se briga o sebi često prikazuje kroz filtere – svijeće, pjene za kupanje, vikend bijeg ili mirnu šetnju uz macha latte – lako je zaboraviti da je autentična briga o sebi mnogo dublja, zahtjevnija i “luksuznija” nego što izgleda. Luksuz, u svom izvornom smislu, ne znači glamur, nego pristup onome što je rijetko, dragocjeno i teško dostupno. A istinska briga o sebi upravo je to: vrijeme, pažnja i iskrenost prema samome sebi – resursi koje u svakodnevnom ritmu najčešće zapostavljamo.
Prepoznati svoje unutarnje stanje: prvi korak prema stvarnoj brizi
Autentična briga o sebi počinje tek onda kada smo spremni zastati i pitati se:
Kako sam zaista? Ne kako bih “trebalo/a biti”, ne kako izgledam izvana, nego kako je iznutra, što se događa?
U praksi to znači obraćati pozornost na sitne signale kao što su napetost ramena, ubrzan govor, učestali osjećaj umora, iscrpljenosti, glavobolje, osjećaj praznine ili nervoze, potrebu da se povučemo ili, suprotno, da budemo neprestano zauzeti. Ti mikro-signalni podsjetnici su unutarnji sustav signala našega tijela i emocija. U psihologiji i psihoterapiji ovo se temelji na interocepciji, sposobnosti da osjetimo što se događa u našem tijelu i da to prevedemo u emocionalno razumijevanje.
Što nam naš živčani sustav zapravo poručuje
Naš autonomni živčani sustav ne laže – on uvijek govori istinu, čak i kad mi ne želimo.
Ako smo u simpatičkoj pobuđenosti (stres, pritisak, hiperfokus), tijelo traži akciju, strukuturu, granice.
Ako smo u parasimpatičkom “gašenju” (umor, bezvoljnost, iscrpljenost), tijelo traži sporost, sigurnost i nježnost.
Znati čitati ove signale – učestale glavobolje, promjene sna, emocionalne ispade i impulzivne trenutke, pad koncentracije znači prepoznati potrebe prije nego što postanu simptomi.
Briga o sebi ili puko umirivanje?
Ovo je jedna od najčešćih zamki.
Umirivanje je sve što trenutno smanjuje napetost: (beskonačno) pregledavanje sadržaja na društvenim mrežama, gledanje serija, šećer, kupovina, kratki odmor, šetnja…
Briga o sebi je sve što dugoročno podržava našu dobrobit: postavljanje granica, odlazak na spavanje na vrijeme, traženje podrške, regulacija emocija, nutritivna prehrana, kretanje i tjelovježba, odmor koji obnavlja.
Drugim riječima – umirivanje je trenutni „analgetik“ za emocije, a briga o sebi je prevencija i obnova.
Umirivanje koristi kada gasimo požar; briga o sebi koristi da se požar više ne događa tako često.
Zašto ponekad znamo što nam treba, ali to ne činimo?
Najčešći saboteri autentične brige o sebi su:
Naučeni obrasci iz djetinjstva
Ako smo odrastali u okruženju gdje su potrebe bile “drugi plan”, u odrasloj dobi ih ne vidimo ili doživljavamo kao sebičnost.
Perfekcionizam i snažan unutarnji kritičar
“Ne zaslužujem odmor dok sve ne završim.” Problem: „sve“ se nikad ne završi.
Kriva interpretacija snage
U današnjem sustavu često se nagrađuje izdržljivost. Ovaj narativ ignorira emocionalnu i fiziološku cijenu takve “snage”.
Odvojenost od sebe i svojih potreba
Ako smo trajno u stresu, nismo u kontaktu s tijelom i emocijama pa ni ne znamo što nam treba.
Strah od promjene
Autentična briga o sebi traži od nas da nešto promijenimo – ritam, granice, odnose, navike; a to je često neugodno i pokreće reakcije naše okoline.
Pet dimenzija autentične brige o sebi
- Fizička dimenzija
Nije samo odmor nego svakodnevna fiziološka higijena:
• ritam sna i buđenja
• kvalitetna i stabilna prehrana
• kretanje koje jača tijelo, ne iscrpljuje
• svjesno upravljanje energijom
- Emocionalna dimenzija
Briga o sebi znači prepoznati, izraziti i regulirati emocije, umjesto gurati ih “za poslije”.
Tu spadaju: vođenje dnevnika, emocionalna pismenost, psihoterapija, podrška drugih, prihvaćanje ranjivosti.
- Mentalna dimenzija
Uključuje:
• upravljanje fokusom
• postavljanje prioriteta
• smanjivanje mentalnog preopterećenja
• postavljanje razumnog očekivanja
To znači znati razlikovati: “Ovo je hitno.” od “Ovo si samo ja govorim da je hitno.”
- Relacijska dimenzija
Briga o sebi nije solo-projekt – bez kvalitetnih odnosa nema regulacije.
U ovu dimenziju spadaju:
• zdrave granice
• podržavajuće okruženje
• komunikacija potreba
• nježni, stabilni odnosi
Stabilnost drugih je regulacija za nas, i obrnuto.
- Duhovna dimenzija
Ne mora biti religiozna, radi se o osjećaju smisla, povezanosti, svrhovitosti.
To može biti priroda, kreativnost, meditacija, volontiranje, zahvalnost ili samo trenuci tihog unutarnjeg dijaloga.
Zaključak: luksuz koji je dostupan, ali ne i lagan
Autentična briga o sebi nije “tretman”, nego prijelaz iz automatizma u svjesnost.
Nije odmor koji stane u raspored, nego život koji se gradi oko onoga što nam je zaista potrebno. A ono što je zaista luksuzno nije kupka, wellness ili šetnja nego odvažnost da budemo nježni prema sebi na način koji nas dubinski njeguje.
Poziv na sudjelovanje
Pridružite nam se na 4. webinaru na temu „Briga o sebi“, koji će se održati 24. studenoga 2025. od 19:00 do 20:30, pod vodstvom mag. praesc. educ. Iris Pindrić
Prijave na: https://forms.gle/LF4K4mGMh37gQuDSA
Aktivnosti iz projekta ISKRA provode se uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj ove objave u isključivoj je odgovornosti Udruge VIVO i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.
