Skip to content

2. WEBINAR PROJEKTA ISKRA, 22.10.

PRIVRŽENOST I VAŽNOST IGRE KOD DJECE

Komunikacija nije ono što kažeš – nego ono što drugi čuju.

“Najveći problem komunikacije jest iluzija da je do komunikacije uopće došlo.”
George Bernard Shaw

Čovjek je stalno u odnosima s drugima. Odnose započinjemo, razvijamo ili završavamo, a tijekom tog procesa razmjenjujemo poruke, izražavamo osjećaje i komuniciramo. Iako u komunikaciju ulazimo s različitim namjerama i očekivanjima, ona uvijek slijedi određena pravila.

Što je komunikacija?

Komunikaciju možemo definirati kao:

  1. proces davanja i primanja informacija, bilo usmenim ili pisanim putem; čin međusobne razmjene poruka među ljudima
  2. sam čin komuniciranja, odnosno ostvarivanje veze i razmjene poruka
  3. povezanost između dvaju odredišta putem različitih kanala; u širem smislu prijenos i povezivanje

Što komunikacija zapravo jest?

U svakodnevnom govoru komunikaciju često poistovjećujemo s razgovorom. No njezino značenje je puno šire i obuhvaća razmjenu poruka, verbalnih i neverbalnih, kroz koju gradimo odnose i stvaramo međusobno razumijevanje.

Komunikacija je temelj ljudske povezanosti. Njome zadovoljavamo emocionalne potrebe, oblikujemo sliku o sebi, uspostavljamo suradnju i ostvarujemo zajedničke ciljeve. Ona se ne odvija samo riječima nego i izrazom lica, tonom glasa, pokretima i cjelokupnim ponašanjem. Čak i kada šutimo – komuniciramo.

Učinkovita komunikacija nije nešto što se podrazumijeva. To je vještina koja se razvija i kojoj vrijedi posvetiti pažnju.

Watzlawickovi zakoni komunikacije

Kako bismo bolje razumjeli zašto komunikacija ponekad uspijeva, a ponekad dovodi do nesporazuma, važno je sagledati njezine temeljne zakonitosti. Upravo zato Watzlawickovi zakoni nude jednostavan okvir koji objašnjava kako komunikacija zapravo funkcionira između ljudi.

 

1. Nemoguće je ne komunicirati
Čak i kada šutimo ili izbjega

2. Svaka komunikacija ima sadržaj i odnos
Riječi prenose informaciju, ali ton, pogled i način govora prenose naš odnos prema sugovorniku i često imaju snažniji učinak od samih riječi.

3. Komunikacija je kružnog karaktera
Poruke se neprestano nadovezuju jedna na drugu. Svaka reakcija postaje nova poruka, pa nema jasnog početka ni kraja komunikacije.

4. Komunikacija može biti simetrična ili komplementarna
U simetričnoj komunikaciji sudionici su ravnopravni, dok u komplementarnoj zauzimaju različite, ali nadopunjujuće uloge (npr. roditelj – dijete).

5. Komunikacija se odvija na verbalnoj i neverbalnoj razini
Verbalni dio prenosi sadržaj, a neverbalni emocije i namjere. Kada se te poruke razlikuju, ljudi će uvijek više vjerovati neverbalnom signalu.

ZAKLJUČAK

Komunikacija je temelj svih naših odnosa i prirodan dio života, no ona nikada nije savršena. Nesporazumi se događaju svakome i ne mogu se izbjeći. Pojedinačni nesporazumi obično ne narušavaju odnose, ali ako su česti i nerazriješeni, mogu oslabiti povezanost i osjećaj prihvaćenosti.

Uspješna komunikacija nije samo razmjena riječi, već proces u kojem slušamo, tumačimo i reagiramo, verbalno i neverbalno. To je vještina koja se razvija iskustvom, svjesnošću i učenjem.

Kvalitetna komunikacija ne znači izbjeći sve nesporazume, već ih prepoznati, razumjeti i pretvoriti u priliku za rast odnosa i osobni razvoj. Upravo zato u projektu ISKRA istražujemo kako komunikacija, privrženost i igra doprinose zdravom razvoju djece i mladih.

Poziv na sudjelovanje

Pridružite nam se na 2. webinaru na temu „Privrženost i važnost igre kod djece“, koji će se održati 22. listopada 2025. od 19:00 do 20:30, pod vodstvom mag. pedagogije Maje Adžaga.

Prijave na: https://forms.gle/5QCPYhGC48p5QfxeA

Aktivnosti iz projekta ISKRA provode se uz financijsku podršku Grada Zagreba. Sadržaj ove objave u isključivoj je odgovornosti Udruge VIVO i ni pod kojim se uvjetima ne može smatrati kao odraz stajališta Grada Zagreba.